Blogovi Postovi Blogeri Galerije Video
 

Dilema: ODGOVORITE NA PITANJE!

post objavio/la dzambeg prije 12 godina 3 mjeseca na blogu Public Relations (Паблик рилејшнc�)

Komentari na post

 

masovna promocija humanitarne akcije jednog preduzeca podstiče druga preduzeca da daju donacije.

Objavio/la Bezdomni prije 12 godina 3 mjeseca #

nešto kontam, fakat je tako! mislim da bi se duh filantropizma mogao više cijeniti... nije to puko "kupovanje" naklonosti tipa "izgradnja ceste za lokalnu zajednicu" (al' do gazdine vikendice)
Čini mi se da je tako ispričala jedna bloggerka, nadam se da ne griješim, al mislim da je mayi.
:)

Objavio/la dzambeg prije 12 godina 3 mjeseca #

Nezavisne novine
Kultura traži sponzora
Mirsada Lingo, Željko Šarić

12.08.2007 21:44

SARAJEVO, BANJALUKA - Prosječan bh. biznismen radije će investirati u koncerte naših turbofolk diva nego što će novac uložiti u program gdje će se njegovo ime naći pored, za njega, potpuno anonimnog Jana Fabrea, Oskarasa Koršonovasa ili "Pikolo" teatra.

Ovim riječima Nihad Kreševljaković, producent internacionalnog teatarskog festivala MESS, objašnjava probleme s kojima su kulturni radnici BiH suočeni kada je u pitanju finansiranje njihovih programa i manifestacija.

Pošto novčana davanja države za kulturne programe često nisu dovoljna da se realizuju zatjevniji projekti koji bi bili na visokom, evropskom nivou, kulturni djelatnici su prinuđeni da se kreću alternativnim stazama, najčešće sklapajući brak sa privrednim subjektima, dobijajući u miraz sponzorstvo ili donatorstvo. Kako i na koji način obezbjeđuju finansiranje svojih programa objašnjavaju nam čelni ljudi tih organizacija koji su tu problematiku dobrano iskusili na svojoj koži.

Kreševljaković kaže da festival MESS egzistira zahvaljujući donacijama različitih nivoa državnih institucija i firmi. Ističe da je jasno da postoje programi za koje vlada veći, odnosno manji interes od strane firme ili pojedinca.

"To znači da naša firma i dalje u profiliranju imidža ne teži internacionalnom već uglavnom lokalnom značaju. Zbog toga će prosječan bosanski biznismen pokazati manji interes da novac uloži u program gdje će se njegovo ime naći pored imena za njega potpuno anonimnog Jana Fabre ili Oskarasa Koršonovasa, nego što će odoliti da investira u neki događaj gdje će se naći u okruženju naših turbofolk diva kojim nas bombardiraju domaći mediji", objašnjava Kreševljaković.

Međutim, pojavom mlađih ljudi koji se nalaze na pozicijama velikih preduzeća, a koji su redovni posjetitelji manifestacija poput MESS-a, Jazz festa ili Sarajevo film festivala, Kreševljaković smatra kako se prevlasti lokalnog duha nad internacionalnim polako nazire kraj.

"Ipak, većina njih još nije na pozicijama sa kojih bi mogli donijeti odluke ovakve vrste gdje oni 'glavni' opravdanje investicije traže u nekoj pukoj vidljivosti, a ne kreiranju sofisticiranijeg imidža", ističe Kreševljaković.

Mirsad Purivatra, direktor SFF-a, ističe kako ova kulturna manifestacija ostvaruje oko 60 odsto svog budžeta kroz komercijalna sponzorstva.

"Način finansiranja SFF-a na taj način odudara od strukture finansiranja uobičajene za većinu evropskih festivala, koji su finansirani 60 do 70 odsto od državnih ili lokalnih vlasti, a u slučaju SFF-a situacija je obrnuta. Budući da se iz budžetskih sredstava izdvaja jako malo sredstava posebno za nevladine institucije, SFF se oslanja na svoje menadžerske sposobnosti da kroz pravljenje što jače platforme za promociju kompanija, njihovih usluga i proizvoda, privlači sve veći broj sponzora i ostvaruje neophodna sredstva", kaže Purivatra, ističući da ugled SFF-a raste svake godine i postaje najznačajniji projekat ove vrste u jugoistočnoj Evropi. Zbog toga, prema njegovim riječima, raste i interesovanje potencijalnih sponzora.

Darija Buzaković, direktor Međunarodnog festivala kratkog filma "Kratkofil" u Banjaluci, ističe da je problem u BiH što su za sva sponzorisanja kulture isključivo nadležna entitetska ministarstva.

"Problem nastaje kad organizujete međunarodni događaj, a uopšte nemate mogućnost da pristupite instituciji koja je na državnom nivou", kaže Buzakovićeva, naglašavajući da RS daleko manje sredstava izdvaja za kulturu od FBiH, što stavlja u inferioran položaj kulturna udruženja iz ovog entiteta.

Ona smatra da bi BiH, za početak, trebalo da riješi zakonske osnove institucionalnog sponzorisanja kulture podižući ih na državni nivo kako bi se na taj način potakao razvoj kulture u cijeloj BiH. Drugi problem, nastavlja ona, jeste taj što privrednici, da bi uopšte htjeli biti sponzori, moraju imati dobar razlog da ulažu u kulturu. To bi se, po njenom mišljenju, moglo riješiti donošenjem zakona o poreskim olakšicama za preduzeća, privredne subjekte koji pomažu kulturu.

"Situacija je danas takva da kada firme i krenu sa sponzorisanjem, povlače se čim zadovolje interes svoje kampanje. Imali smo slučaj i nekih velikih banaka koji su u jednom trenutku značajno sponzorisali kulturne događaje, međutim, samo u onom trenutku kad je to odgovaralo njihovom pozicioniranju na tržištu", kaže ona i ističe da se to dešava iz razloga što BiH još nije uvela poreske olakšice u zakon.

Da ima pozitivnih slučajeva pokazuje primjer Hypo Alpe Adria banke koja je bila značajan sponzor mnogih kulturnih događaja u RS poput Đurđevdanskog festivala dječje pjesme, Dana Vlade Miloševića, "Teatar festa" u Doboju i drugih. Jedan od najljepših gestova ove banke je donacija 80.000 KM vrijednog koncertnog klavira petrof Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci povodom otvaranja njihove nove poslovne zgrade.

"Osnovni poticaj za ovu vrstu društveno odgovornih aktivnosti Hypo Alpe Adria bank u RS, kao i cijela Hypo grupa, nalazi u činjenici da se na taj način, sistematičnim i planskim ulaganjem u kulturni, sportski i humanitarni aspekt života u sredinama u kojima posluje najbolje vraća povjerenje koje nam građani ukazuju poslujući s našom bankom", objašnjava Maja Komljenović, voditelj Odjela za marketing i odnose s javnošću Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banjaluka. Komljenovićeva napominje da poreske olakšice nisu ono što ih pokreće u pravcu pomaganja kulturi, ali da se ne može poreći da bi sredstava za donatorske ili sponzorske aktivnosti svakako bilo više ako bi postojale određene poreske olakšice.

I Mario Lukajić, glumac i direktor Gradskog pozorišta "Jazavac" iz Banjaluke, smatra da je uvođenje poreskih olakšica neophodno da se preduzeća stimulišu da daju novac za kulturu.

"Dosadašnji motiv firmi bio je da se njihovo ime prepozna kao subjekat koji pomaže kulturu, ali to nije dovoljno za jedno kontinuirano sponzorisanje kulture", kaže Lukajić. Za obezbjeđivanje sredstava za neki kulturni projekat potrebno je lobiranje i lično poznavanje ljudi zaposlenih u firmama od kojih se traži podrška.

"Niko neće da daje novac nekome koga ne poznaje, pa makar imali sjajnu ideju ili projekat. Na kraju presudi ljudski faktor, odnosno poznavanje ljudi", ističe Lukajić.

Irena Soldat-Vujanović, pomoćnik ministra za kulturu u RS, kaže da trenutno nije na vidiku donošenje zakona o poreskim olakšicama za donatore u kulturu. "Poreske olakšice ćemo razmatrati kada se bude radila strategija razvoja kulture u RS, tada ćemo angažovati pravnike i vidjeti šta se može na tom polju učiniti", kaže Soldat-Vujanovićeva.

Nihad Kreševljaković, iz festivala MESS, je čak nabavio kopiju zakona o poreznim olakšicama za firme koje u Italiji sponzorišu kulturne manifestacije i dostavio je ljudima na pozicijama koji su se mogli založiti da se isti adaptira za našu zemlju.

"To nije urađeno koliko mi je poznato taj problem je i dalje na nekoj mrtvoj tački premda se radi o zakonu koji se u mnogim drugim zemljama pokazao kao jako dobro rješenje", kaže Kreševljaković.

Objavio/la Gost_9415 prije 12 godina 3 mjeseca #

gost 9415 - hvala što si ukazao na ovaj članak!
:))

Objavio/la dzambeg prije 12 godina 3 mjeseca #

onaj... malo sam zbunjena:
"Da li bi bilo eticki upitno da se pomaganje unesrecenim individuama moze nagraditi kao drustveno odgovorni postupak?"
mislim da ne razumijem pitanje. u stvari, prvo sam mislila da ga razumijem i moj odgovor je glasio: ne, nije uopšte etički upitno, to je super stvar. onda odem desno, kad tamo odgovor pod ne, to je licemjerno. tu sam se zbunila. kad sam onda pogledala odgovor pod da (jeste etički upitno): da, to je dobra stvar, zapitala sam se, pa kako može nešto što jeste etički upitno biti dobro
eto, utoliko ja ne razumijem ovo pitanje (a tako bi mi bilo drago da sam učestvovala u anketi :))
moje mišljenje je u svakom slučaju da nema nikakvih etičkih prepreka da firma bude i odlikovana za svoje humanitarno djelovanje, mislim da je to sasvim u redu

Objavio/la crnjak - logged out prije 12 godina 2 mjeseca #

hvala crnjak!
ko da si odgovorila!
jesam malo zapetljo, ali nije do mene - stvar je tehničke prirode, jedsnotavno ova glasačka mašina nije dozvoljavala onako dugo pitanje pa sam ga morao srezati, kontam ljudi će samo glasati, neće ga ponovo provjeravati i pitati se!
Avaj!
Prevarih se!
:)))
U svakom slučaju tvoj glas je uračunat!
:)

Objavio/la dzambeg prije 12 godina 2 mjeseca #

Upišite komentar:

Vaš username:

Upišite komentar:

Unesite šifru sa slike lijevo: