Blogovi Postovi Blogeri Galerije Video
 

Kako hodati Ferhadijom?

post objavio/la reuw prije 10 godina 8 mjeseci na blogu Leteci Holandjanin

Komentari na post

 

predobro opisano:)))
a do suza me je nasmijao onaj plesač utaknut u struju:))) trebao si ga zimus vidjeti... naime sakuplja pare za školu plesa neđe:)

Objavio/la BellaVita prije 10 godina 8 mjeseci #

Vidis, treba zivjeti u inostranstvu, pa uociti sve ono o cemu si pisao. Ferhadija je uvijek puna i kad nema turista, dosta besposlenog svijeta ispija kafe. Ja, kao starija osoba, ne volim hodati ni Bascarsijom, ni dijelom Ferhadije do slatkog coseta jer su trg i ulica poplocani vrlo opasnim plocama i onda ne mogu nista ni vidjeti okolo, stalno moram gledati gdje stajem. Jednom sam vec, prije dvije godine, zapela za plocu i tresnula svom snagom na nos, vodila me "hitra". Ali, volim zivost u gradu i kad se nesto dogadja.

Objavio/la drinka prije 10 godina 8 mjeseci #

Povijest je prepuna nerazriješenih misterija ljudskog ponašanja u grupama. Veo tajne upravo je skinut s jednog od bizarnijih.

U srpnju 1518. jedna je žena u strasburškoj uličici započela divljački plesati. Izvijala se i skakutala nekoliko dana, a do kraja tjedna pridružila su joj se još 34 sugrađana. Do kraja mjeseca plesači su ''oformili'' skupinu od čak 400-tinjak njih, piše Discovery.

Tog su ljeta deseci Alzašana poumirali od srčanih udara, kapi ili jednostavno iscrpljenosti izazvane neprestanim plesanjem.

Neobičan povijesni događaju, zabilježenom u brojnim izvorima iz toga doba, stoljećima je zbunjivao znanstvenike koji su pokušavali proniknuti u tajnu suludog, intenzivnog i na kraju krajeva,
-.--.-Moreau le Jeune, gravura iz romana Justine ili nedaće kreposti, 1797.
Moreau le Jeune, gravura iz romana Justine ili nedaće kreposti, 1797.
smrtonosnog plesa.

Pa što im bi?

Nagađalo se da je ''plesna kuga'' uzrokovana nekom vrstom plijesni koju su plesači, ne znajući, konzumirali s hranom, a izaziva jake grčeve i sumanutost, no to nije objasnilo koordinirane, višednevne pokrete.

Druga poznata teorija pretpostavljala je da su plesači bili članovi sekte koji su izvodili neki bezbožni ritual, no nema dokaza da su svojevoljno plesali - baš naprotiv, navodno su bili vidljivo prestrašeni i očajni.

Povjesničar John Waller, autor nadolazeće knjige ''Vrijeme za ples, vrijeme za umiranje: Fantastična priča o plesnoj kugi 1518.'' iscrpno je proučio slučaj i vjeruje (se) da je riješio misterij.

Kletva svetog Vita

Maničnom plesanju prethodili su uzastopni periodi gladi uzrokovani prirodnim nepogodama, koje su pratili smrt i pothranjenost. Oni koju su preživjeli ostali su bez svega i bili su prisiljeni prositi. Širile su se razne bolesti, od gube do sifilisa i prestrašeno pučanstvo živjelo je u neprekidnoj tjeskobi.

Jedan od strahova koji ih je proganjao temeljio se na staroj kršćanskom legendi da će, ako itko izazove bijes svetog Vita, taj mučenik sa Sicilije kazniti ljude kugom kompulzivnog plesa.

Weller stoga vjeruje da je plesnu epidemiju izazvalo masovno psihogeno oboljenje, oblik masovne histerije kojoj prethodi nepodnošljiva razina psihološke iritacije.

Ukradene genitalije

Ivan Crozier, predavač na sveučilištu u Edinburghu, proučavao je posebni slučaj masovne histerije - koro – iracionalni strah muškaraca da su im genitalije ukradene ili se povlače u tijelo. Crozier se slaže s Wallerovim objašnjenjem.


-.--.-Borel - elluin, Francuski aretino, objavljeno u Londonu 1787.
Borel - elluin, Francuski aretino, objavljeno u Londonu 1787.
- U oba slučaja vidljiv je kulturalni utjecaj na kolektivno ponašanje, kaže Croiser, objašnjavajući kako su postojeća praznovjerja, strahovi i uvjerenja natjerali ljude na takav oblik grupnog ponašanja.

Smijeh je doista, ali DOISTA zarazan

Epidemija 1518. nije izolirani slučaj u ljudskoj povijesti. Naime, u srednjovjekovnoj Europi zabilježeno je još bar sedam slučajeva masovnog pomahnitalog plesa, a najneobičniji slučaj masovnog psihogenog oboljenja ipak je iz druge domene ljudskog izražavanja.

Riječ je o epidemiji smijeha koja je 1962. zadesila Tanganjiku. Tek je znanstveni rad objavljen godinu kasnije objasnio o čemu je bila riječ.

Izazvan šalom među učenicama internata, proširio se nekontrolirani smijeh koji je trajao satima, danima… Žrtve su imale bolne grčeve, poteškoće u disanju, osipe, napade plača… Dokazujući staru izreku da je smijeh zarazan, epidemija se proširila i na roditelje žrtava i susjedna sela te je zamrla tek nakon 18 mjeseci.

Neistražena prostranstva ljudskog uma

Osim svog medicinskog interesa, Wallers vjeruje da su takve epidemije i od iznimne povijesne vrijednosti.

- Plesna kuga govori nam mnogo o fantastičnim natprirodnim vjerovanjima srednjovjekovnih ljudi, ali otkriva i ekstreme u koje nas može odvesti strah od iracionalnog – zaključio je Wallers raspravu o slučaju koji tako dobro ilustrira potencijale ljudskog uma.

skinuto sa http://dalje.com/hr-zivot/otkrivena-stoljetna-tajna-plesne-kuge/170255

Objavio/la reuw prije 10 godina 8 mjeseci #

opisa bas lijepo Ferhadiju, a ono najljepse je ipak taj hladni vjetric sa Trebevica koji cini sarajevo podnosljivo cak i ljeti.....

Objavio/la magnolija57 prije 10 godina 8 mjeseci #

drinka me pretekla :)))

Objavio/la Slovka prije 10 godina 8 mjeseci #

Upišite komentar:

Vaš username:

Upišite komentar:

Unesite šifru sa slike lijevo: