Blogovi Postovi Blogeri Galerije Video
 

SOCIJALIZAM

post objavio/la teoreticar prije 1 godinu 4 mjeseca na blogu SAMORAZGOVORI

Komentari na post

 

U tom tvom socijalizmu ja bih garant bio na golom otoku haha btw smatram da socijalizam kao i mnogi drugi propali sistemi, nikad nisu ni otisli nego su samo modifikovani, prepakovani i promijenjeno ime.. Preteca puske je koplje ili luk i strijela, dakle puska je sofisticirani oblik koplja kao sto je denokratija sofisticirani oblik spcijalizna ili drugog sistema,pri tome pod pojmom "sofisticiraniji" mislim podmukliji. Valjda su shvatili da je gubitak vremena, novca i energije privesti svakog ko klanja ili ispitivati svakog ko kaze neku antisocijalisticku izjavu, zato sad lijepo imamo demokratiju,sfumato blebeci sta hoces, SIPA sve uredno biljezi i kad im zatrebas ili ocijene da si prekardasio, samo dodju po tebe i odvedu te na "prijateljsko" ubjedjivanje, zar nije jednostavnije?­čśé svako ko misli da je sad puno drugacije, nije, princip je isti, sve ostalo su nijanse. Sasvim slucajno, pouzdano znam da SIPA prati mnoge konvertite ili one koji se iznenada vise zanimaju za islam,te da se doticni vode kao potencijalni teroristi ili kandidati za strana ratista. U cemu je onda razlika izmedju tvog nekadasnjeg privodjenja, zastrasivanja i danasnjih suptilnih tehnika kojim te privode svaki dan a da i ne znas

Objavio/la Sfumato prije 1 godinu 4 mjeseca #

s mnogim stvarima bih se slo┼żila, ali isto tako s mnogima ne bih :D

Objavio/la graciasalavida prije 1 godinu 4 mjeseca #

Ama i taj Goli Otok, rekao bi ─Źovjek pro┼ílo pola dr┼żave kroz njega, a ne tamo neki hardkor staljinisti. Nije da opravdavam postojanje politi─Źkih zatvora, ali treba uzeti ─Źitav kontekst tog vremena, ┼íto se ─Źesto ispu┼íta i zaboravlja u ovakvim raspravama. S jedne strane nekakvi rojalisti, s druge nedehaovci, povampirena imigracija, peti deseti. Nisu ni onda┼ínje vlasti bile svemogu─çe i pravili su se kompromisi gdje se stiglo. Da li je trebalo praviti kompromise ili nije, pobit sve drugo, to je pitanje otvoreno za diskusiju.

U jednoj naprednoj i demokratskoj Francuskoj su streljani kolaboracionisti ┼íakom i kapom, i nikom ni┼íta. I niko da ka┼że pa liberalne demokratije su ovakve ili onakve, kao ┼íto se to pripisivalo ovim doma─çim vlastima recimo, pa se to sve poturalo pod "┼żrtve komunizma".

Ali mislim da je ovo dosta dobra analiza, ako se time uop┼íte mo┼że nazvati, ako ni┼íta zbog ovog razvrstavanja i diferenciranja na ove ili one socijalizme ┼íto je osnovna premisa uop┼íte rasprave o sistemu kod nas i drugdje. Pa i spominjanje bitnih pitanja, poput onog vjerskog ili nacionalnog.

Mada me onako zanima koje bi ideologije okrakterisao kao pravilne, a koje kao pogrešne?

Objavio/la tramvajsexualac prije 1 godinu 4 mjeseca #

Sfumato: Ne ti ne bi bio na Golom Otoku. Ti bi bio na nekom drugom otoku,...
Pa uglavnom, na dobrom si tragu u svojim razmi┼íljanjima. Kako god okrene┼í radi se o manipulaciji. Komunisti su si┼íli s vlasti, da bi ostali na vlasti, generalno re─Źeno. Sjetim se odmah Jelcina, koji se popeo na tenk, i s njega uzvikivao parole o demokraciji. I naravno sebi obezbjedio fotelju do kraja ┼żivota. Sada┼ínji "demokratski" predsjednik Rusije bio je KGB-ov ┼ípijun... U Sloveniji su, npr. neokomunisti na vlasti i danas. U Hrvatskoj lijevi i desni se smjenjuju po sezonama, u BiH imamo SDA koja je u su┼ítini stranka prefarbanih komunista, tako da i tu vladaju neokomunisti...
Sla┼żem se tako─Ĺe ne treba gajiti iluzije da danas ne prislu┼íkuju. Ba┼í sam ti mislio re─çi da ne pi┼íe┼í sva┼íta, al' eto vidim ti si skont'o i bez mene. Dakle, pazi se, ahbabu.
Gracia: Nešto si zagonetna. Izvolite, mikrofon je vaš!
Tramvaj: Pa ne bih se slo┼żio u vezi s Golim Otokom. Kao prvo, po nekoj cini─Źnoj logici meni bi trebalo da je svejedno, jer tamo su skon─Źali revolucionari. Goli Otok je primjer kako je revolucija jela svoju djecu. I nije bitno koliko ljudi je stradalo, Goli Otok je simbol monstruoznog ideolo┼íkog obra─Źuna. Moj niko nije bio na Golom Otoku i ne spominjem ga zbog toga. Goli Otok je fenomen, simbol, prestao je mnogo vremena unazad postojati kao toponim, postao je u┼żasan spomenik jednog vremena.
Sad kada Islamska zajednica proziva "bradonje" ─Źini ne┼íto ┼íto se doga─Ĺalo u vremenima Informbiroa. (O tome sam pisao u svom predzadnjom postu.) ┼Żelja za vla┼í─çu prikriva se ideolo┼íkim obra─Źunom u kome stradaju i pravi i krivi.
U Francuskoj su streljani "kolaboracinisti", to je opet razli─Źito od Golog Otoka. Gubitnicima u ratu se nikada nije ba┼í uga─Ĺalo, ali upravo tu se i ogleda mo─ç i nemo─ç. Jedan od minusa "na┼íega" socijalizma su i poratni poboji. Da se razumijemo, opet niko moj nije stradao u takvim masovnim egzekucijama. U Sloveniji i Austriji je pred sami kraj rata ubijeno dva miliona ljudi. Jeste da su oni bili ratni gubitnici, ali, stani malo, znamo ko je uglavnom i┼íao u rat, tj. ko je manje vi┼íe bio topovsko meso.
Ne znam koje su ideoogije pravilne a koje nepravilne, mislio sam op─çenito. Htio sam re─çi da je "ideologija" kao recept, d┼żaba ti ┼íto je on potencijalno dobar, ako ga ne upotrijebi┼í.
Generalno, ┼żelja mi je bila da ka┼żem kako mi ide na ┼żivce ra─Źunanje historije od mene. Tj. ide mi na ┼żivce stajali┼íte po kome je sve krenulo dobro kako je socijalizam oti┼íao i kako je do┼íao Bakir Izetbegovi─ç. Ja sam uvijek bio da se ka┼że bobu bob; "demokratski" politi─Źari nisu sposobni da za 20 godina nakon rata postakle sve prozore u Sarajevu, i fakat je da se po Bosni mo┼że┼í voziti samo po Titinim putevima.
Drugo, meni li─Źno tema je vi┼íe kao eho uspomena, i na neki na─Źin u komforu nekog unutarnjeg i vanjskog mira kao amater "teoretizirati" o profesionalnim temama.
Socijalizam je dio na┼íe historije, i odmah se unaprijed ne bih slo┼żio so onima koji ka┼żu da se ne treba vra─çati u pro┼ílost. Valjda zbog takve kulture ja ne znam sada kako je bilo ime mog pradede.

Objavio/la teoreticar prije 1 godinu 4 mjeseca #

Pa sad, ako gledamo s neke moralne strane, naravno da je to u┼żasan spomenik jednog vremena. Ali je to politika, koja obi─Źno ne ide ruku pod ruku s moralom. Zapravo je ─Źesto taj neki na┼í idealizirani moral vrlo daleko od bilo kakve prakti─Źne primjene.
S druge strane, ako gledamo sa stanovi┼íta politi─Źkog pragmatizma, Otok i nije bio toliki proma┼íaj. Uostalom sami smo svjedo─Źili ┼íta su nekih od tih zatvorenika radili poslije kad su se domogli politi─Źke slobode. Mislim s jedne strane ne bi trebalo biti uredu zatvarati nekoga jer ima druga─Źije politi─Źke stavove od tvojih, a s druge strane ┼íta raditi sa separatistima koji imaju namjeru praviti nekakve paradr┼żave i raditi na rascjepljenju postoje─çe dr┼żave. U kona─Źnici ne─Źije dijete je zaplatilo jer se neko primio na ┼áe┼íeljevu demagogiju.

Pa ne mora eto Francuska, mo┼że i Amerika. I tamo su se politi─Źki neistomi┼íljenici diskreditirali, podmetalo im se na ove i one na─Źine, a nije da ih nisu i zatvarali. Pogotovo ove s crvenim tendencijama, a danas evo svjedo─Źimo i one sa zelenim. S tim ┼íto su oni uvijek nekako to suptilnije odra─Ĺivali, pa im i dan danas prolazi. Mo┼żda u tom le┼żi razlika izme─Ĺu komunizma i liberalnih demokratija, koje su to uvijek nekako umatali u ┼íareni papir, dok su komunisti to onako krkanski odra─Ĺivali.

Mene ta ─Źitava pri─Źa oko Otoka podsje─ça na onu dana┼ínju (ovovremensku) pri─Źu oko bunkera. Kao ┼íto se gradio vi┼íemilionski nuklearni bunker, a nisu se gradili autoputevi po Bosni. I to iz dana┼ínje perspektive izgleda suludo. Iz onda┼ínje perspektive, hladnoratovske, bunker je bio nu┼żnost za razliku od autoputa u zemlji u kojoj nije bilo 3000 auta ukupno.

Objavio/la tramvajsexualac prije 1 godinu 4 mjeseca #

Sla┼żem se s tobom da je postojalo mnogo socijalizama, koliko lijevo orijentiranih dr┼żava, toliko razli─Źitih socijalizama. Mnogi su bili kruti i tvrdi, na┼í je bio u odnosu na njih bitno liberalniji.
Ne sla┼żem se s tobom da je socijalizam kao dru┼ítveno ure─Ĺenje istro┼íen model. Sla┼żem se s tobom da su ga mnogi privr┼żenici iskompromitirali u┼żivaju─çi u ─Źinjenici da imaju mo─ç, kako lokalnu, tako i republi─Źku, odnosno dr┼żavnu.
Ne sla┼żem se s tobom da je socijalizam pogre┼ína ideologija. Pogre┼ína u odnosu na ┼íto? Ako je to pogre┼ína ideologija, koja je to prava, nepogre┼ína? U odnosu na ┼íto je ista prava ideologija? Ko je kompetentan da odlu─Źi, i da se njegova/njihova mjera uzima za mjerodavnu?
Ne treba zaboraviti ─Źinjenicu da je Jugoslavija u drugi rat u┼íla kao poljoprivredna zemlja. Iz drugog rata, Jugoslavija je iza┼íla kao razru┼íena poljoprivredna zemlja.
Moje shva─çanje razvoja dru┼ítva u Jugoslaviji nakon drugog rata podrazumijeva ─Źinjenicu da je za obnovu postoje─çeg a razru┼íenog, izgradnju nepostoje─çeg jednostavno bila potrebna dr┼żavna politika. Trebalo je imati znanja, snage, energije, dovesti takvo razru┼íeno poljoprivredno dru┼ítvo u sferu industrijalizacije. Netko je trebao imati viziju i snagu i mo─ç da to sprovede.
Naravno, kroz cijelu tu pri─Źu ─çe se provla─Źiti lokalni ┼íerifi i magupi (najbla┼że re─Źeno) koji ─çe iskoristiti situaciju i sebi prigrabiti dio svega. Ni dana┼ínje dru┼ítvo se ne razlikuju po tom pitanju. Prilikom gradnje svake ceste, zgrade, ┼íkole ÔÇô kamion ┼íljunka ┼íefu gradili┼íta, glavnom investitoru, projektantu jer im treba za prilaz/ku─çu/vikendicu ÔÇô parafraziram, ali to je su┼ítina.
Vjerujem ti da su mnogi bili prozivani, maltretirani, ka┼żnjavani zbog prakticiranja vjere, ali isto tako vjerujem da su ta prozivanja, maltretiranja, ka┼żnjavanja radili upravo oni koji su po lokalnim sredinama izigravali ┼íerife. Jer, Ustav SFRJ je garantirao slobodu vjere. Crkve, d┼żamije, sinagoge su bile prisutne, u njih se moglo ulaziti I prakticirati vjeru.
Ono ┼íto Ustav SFRJ nije dozvoljavao je sudjelovanje religije u javnom ┼żivotu. A upravo to se de┼íava u svakoj od dr┼żava nastalih raspadom Jugoslavije, koliko god da u ustavima tih na┼íih dr┼żava pi┼íe da smo sekularne dr┼żave.
Ponavljam, dozvoljavam I vjerujem da su po mnogim manjim mjestima, selima, zaseocima, razni tipovi na mjestima na─Źelnika op─çina i/ili gradona─Źelnika sebi dozvoljavali vi┼íe nego ┼íto im je funkcija dozvoljavala. No isto tako, ponavljam ne smijemo generalizirat.
Goli otok. Navedi mi dr┼żavu/ure─Ĺeno dru┼ítvo na svijetu koji svoje politi─Źke protivnike nisu obilje┼żavali i ka┼żnjavali. Shodno tome, ni Jugoslavija u postratnom periodu nije bila imuna od toga. Jer, ne treba zaboraviti ─Źinjenicu da je padom Italije u drugom ratu, velik broj ─Źetnika pre┼íao u partizane, ne treba zaboraviti ─Źinjenicu da je velik broj usta┼ía pobjegao i sakrio se po Ju┼żnim Amerikama tra┼że─çi na─Źin da izgubljeno vrate kroz ru┼íenje novonastale dr┼żave. Ne treba zaboraviti ─Źinjenicu da su unutar same KPJ neposredno poslije rata postojali pojedinic/grupe koji su ┼żeljeli povratak na staro ÔÇô kraljevinu Jugoslaviju/NDH.
Isto tako, ne treba zaboraviti ─Źinjenicu da su mnogi zavr┼íili na Golom otoku za┼íto sto su ┼żeljeli slijediti Staljinovu politiku kojoj su se pak KPJ i Tito suprotstavili. MO┼żemo pretpostaviti da je Tita vodio njegov ego, ali isto tako mo┼żemo pretpostaviti da je Tito ┼żelio dr┼żavu koja vi┼íe ne─çe biti pod ni─Źijom ─Źizmom.
Iz dana┼ínjeg kuta gledanja, mnogi postupci mogu biti progla┼íeni lo┼íim, krivim, kriminalnim, zlo─Źina─Źkim, diktatorskim, no pitam se, da li je ikad u historiji na┼íih naroda postojala osoba koja je mogla/htjela/znala ujediniti sve narode sa ovih prostora? Da li postoji danas? Da li ─çe ikad postojati osoba kojoj ─çe vjerovati I narodi sa zapada i narodi sa istoka?
Naravno da povratak na staro, bila to kraljevina, ili socijalisti─Źka Jugoslavija, vi┼íe nije mogu─ç.
Ono ┼íto je, mo┼żda, mogu─çe da se dr┼żava nastale raspadom Jugoslavije na─Ĺu u nekom relativnom I konfederacijskom odnosu, uvjetovanom jedino na ekonomskom odnosu. Vojna unija, platna unija, pravna unija vi┼íe, nakon svega ┼íto se desilo, jednostavno nije mogu─ça.
Sla┼żem se s tobom, i smatram da je univerzalna gre┼íka sustava u kojem smo ┼żivjeli, kad ka┼że┼í da je nacionalno pitanje razru┼íilo Jugoslaviju.
─îinjenica je da nikad nismo nau─Źili razlikovati naciju od naroda, naciju i vjeru.
No isto tako vjerujem da je Tito morao biti dobar ekvilibrist da mo┼że balansirati izme─Ĺu rojalisti─Źki nastrojenih Srba i separatisti─Źki nastrojenih usta┼ía.
Mo┼żda su zadnja dva argumenta upravo razlog ┼íto Jugoslavija nikad nije imala Jugoslavene u naj┼íirem smislu rije─Źi za stanovnike svoje dr┼żave. Mo┼żda je upravo ─Źinjenica da nam se u dokumentima pisala nacionalnost kriva za sve. Mo┼żda je trebalo nacionalnost, kao pojam, kao pojam pripadni┼ítva, maknuti iz op─çeg ┼żivota.
Mo┼żda je zaista trebalo Sarajevo proglasiti glavnim gradom Jugoslavije, bez obzira na ─Źinjenicu ┼íto su u Beogradu, kao glavnom gradu Kraljevine, bile izgra─Ĺene ve─ç sve zgrade za funkcioniranje dr┼żave.
Danas je lako kritizirati i pronalaziti mane. Danas smo gotovo svi, u svim na┼íim dr┼żavama, spremni popljuvati sve dobro ┼íto je biv┼ía dr┼żava stvorila, donijela, imala, zaboravljaju─çi da sve ┼íto smo stekli, u─Źinili, u─Źili, dobili, zaslu┼żili, neki ukrali, sakrili, dobili upravo u toj I takvoj dr┼żavi.
Sve u svemu, svi zajedno imamo pile─çu pamet. Znamo ┼íto nam treba i to iskori┼ítavamo/uni┼ítavamo, jer to je na┼íe prirodno pravo. Ne razmi┼íljamo dovoljno unaprijed i nije nas briga ho─çe li i┼íta ostati iza nasÔÇŽ.

Objavio/la graciasalavida prije 1 godinu 4 mjeseca #

Tramvaj: "Politi─Źki pragmatizam" je upravo ne┼íto diskutabilno. To otprilike zna─Źi - cilj opravdava sredstvo. Ako pogleda┼í niz historiju onda ─çe┼í vidjeti da je to bilo uzrokom mnogih zlo─Źina (ako ne svih). Najprije odredi┼í cilj, i onda ga "opravda┼í" vjerskim, ideolo┼íkim, politi─Źkim, nacionalnim, socijalnim... "vi┼íim interesima". "Politi─Źki pragmatizam", ako Goli Otok uzmemo kao rezultat, ili posljedicu, nije spasio biv┼íu dr┼żavu. To je neoboriv argument.
Moral i politi─Źki i bilo koji drugi pragmatizam ne idu jedno s drugim. Oni se isklju─Źuju. To si dobro primjetio. Ali, ja bih evo na ovom mjestu dao jedan historijski prijedlog: po┼íto se dokazano "politi─Źki pragmatizam" pokazao kao lo┼ía metoda, haj'mo se sad okrenuti moralu. ─îisto da probamo.
Sla┼żem se s tobom da se u "liberalnim demokratijama" de┼íavaju prljave stvari. Ali, nekako mi se ─Źini da se taj argument uvijek povla─Źi kao protute┼ża, vi┼íe da bi se relativizirali grijesi socijalizma, nego da bi se argumentirano prezentirali grijesi kapitalizma.
Ako misli┼í pod prljavim poslovima ameri─Źku geopolitiku, kao monstruozni rezultat "politi─Źkog pragmatizma" onda se s tobom sla┼żem. Kao argument za britansko-ameri─Źki "politi─Źki pragmatizam" naves─çu famozni rat protiv "islamskih terorista", gdje se vodi rat protiv jezi─Źke fraze, a uni┼ítava se jedna po jedna dr┼żava, kultura i civilizacija.
Gracia: Thank you for the comments, lady.
U su┼ítini se umnogome sla┼żemo, mada poenta nije u slaganju, li─Źno vi┼íe volim argumentiranu i dobronamjernu kritiku, nego neargumentirano hvalenje i podilazenje. Zato, cijenim tvoje mi┼íljenje i komentare, jer mi se ─Źini da dijelimo neku zajedni─Źku crtu nekih naivnih i nepopravljivih idealista.
Mislim da se uloga vjere u politi─Źkom i javnom ┼żivotu, ┼íto si spomenula, i danas razumije na konfuzan na─Źin. Ta─Źno je da se moglo i─çi u d┼żamiju i crkvu, ali klju─Źni problem jeste bio u neispravnoj ideologiji. Odnos prema vjeri je bio baziran na Marskovom u─Źenju o "vjeri kao utopiji za narod". ─îisto filozofski kredo jednog ina─Źe arogantnog mislioca preto─Źen je u ideolo┼íki slogan. I onda imamo slobodu vjere u sjeni u─Źenja o vjeri kao "iskrivljenom obliku svijesti " i "otu─Ĺenosti od svoje (ljudske) biti". Pravno-formalno vjera je bila zagarantirana, ali prakti─Źno je tretirana kao devijantna stvar koju treba iskorijeniti.
Odvajanje vjere od dr┼żave nije izum jugoslovenskog socijalizma. To je razultat Francuske revolucije i svi politi─Źki sistemi, kapitalisti─Źki i socijalisti─Źki, naovamo su taj model samo prepisivali. Me─Ĺutim, klju─Źna razlika je u tome ┼íto demokratski sistemi i dru┼ítva ne vode ideolo┼íki rat protiv religije. Za┼íto? Jednostavno zato jer ne slijede Marksovo u─Źenje. Da zbrka bude ve─ça, to ne zna─Źi da imaju "pozitivan" odnos prema vjeri, odnosno da gledaju na vjeru kao na Objavu, tj. da vjera ima transcedentalni, tj. Bo┼żiji izvor. Tzv. kapitalisti─Źki dru┼ítveni sistemi i dru┼ítva na vjeru gledaju kao sociolo┼íki ili psiholo┼íki fenomen, kao isklju─Źivo ljudsku pojavu, mada nepobitno va┼żnom konstituentom kulture, filozofije, umjetnosti itd.
Kao ┼íto sam i pretpostavljao, ra┼íirio sam se. O ulozi vjere bih mogao napisati cijeli post, zato ─çu u najkra─çe, sla┼żem se s tobom da je Sarajevo veliki grad, po onome o ─Źemu ovdje govorimo, da se treba zalagati za kulturu me─Ĺusobnog po┼ítovanja i prijateljskih odnosa... Hvala za komentare, Tramvaj, tako─Ĺe, hvala za komentare na mom blogu.

Objavio/la teoreticar prije 1 godinu 4 mjeseca #

Jedan bih terminološki dodatak i jedan bih istorijski podatak dala:

- sekularizam NIJE isklju─Źenost religije iz javnog ┼żivota, sekularizam je odvojenost poslova religijske institucije i dr┼żave. Dr┼żava NIJE JEDNAKA javnom ┼żivotu, javno i dr┼żavno su dva razli─Źita pojma;

- sekularizam biva prvi put prakti─Źno primijenjen nakon Francuske revolucije i kasnije se razvija u poseban, uslovno re─Źeno stro┼żiji oblik sekularizma - laicizam. Idejni otac sekularizma (neko ─çe re─çi paradoksalno, za mene je totalno prirodno) je velikan islamske i, ujedno, evropske filozofije, aristotelovac po ┼íkoli mi┼íljenja, Ibn Ru┼íd. U zapadnoj filozofskoj misli ─Źesto su koristili njegovo latinizirano ime - Averroes. Posebno zamaman mislilac.

Objavio/la vasionka prije 1 godinu 4 mjeseca #

Vasionka: "Dodatak" i "istorijski podatak" su u vezi s postom.
Da sekularizam ne zna─Źi isklju─Źenost religije iz javnog ┼żivota mogu prihvatiti, mada ja sekularizam vidim kao oblik religije. Sekularizam je u modernosti i postomedrnosti substrat religije.
Sla┼żem se da javno i dr┼żavno nisu sinonimi. Mada dr┼żava, kao institucija s najvi┼íe mo─çi, manje-vi┼íe u svim dr┼żavama dominira i kontrolira javni ┼żivot.

Objavio/la teoreticar prije 1 godinu 4 mjeseca #

Godinu dvije prije nego ┼íto se dr┼żava raspala se zatvorio i Otok, ┼íto me podsjeti na onaj vic kad Mujo ono ne┼íto pra┼íi protiv krokodila, pa mu Suljo ka┼że pa ovdje nema krokodila, a onda mu ovaj govori eto vidi┼í da djeluje. :D

Pa nisam ja protiv, samo ko ─çe odrediti ┼íta je moralno, a ┼íta nije? Evo sad se kofole busamo nekim moralom, predvo─Ĺen vjerskim institucijama, pa nismo nigdje prispjeli. Mislim mi smo dru┼ítvo gdje je moralna osoba Konakovi─ç jer je had┼żija. Kud ─çe┼í ve─çe smijurije od toga. Efendi─ç ubije ─Źovjeka, ljudi mu pi┼íu pisma podr┼íke i sli─Źno. Mo┼że┼í mislit kakav je onda svijet koji to podr┼żava sve i kakvi su njihovi moralni standardi. Zna─Źi mo┼że ovdje biti dru┼ítveno i dr┼żavno ure─Ĺenje Kraljevstvo Bo┼żije, d┼żaba kad su ljudi pogani. A da ne spominjem sad i ─Źiji moral da uzimamo kao mjeru, obzirom da je na┼íe dru┼ítvo onako poprili─Źno polarizirano i te┼íko je na─çi sredinu kojom bi svi bili zadovoljni.

Ma nije to nikakva relativizacija, vi┼íe kao neko poja┼ínjenje pri─Źe o duhu vremena. Ako ne┼íto radi i istok i zapad, onda nema svrhe to adresirati isklju─Źivo na adresu istoka ili isklju─Źivo na adresu zapada, niti to posmatrati kao neki lokalni problem vezan za neki sistem. Zazivati danas neki komunizam mo┼że jedino rezultirati smijurijom, jer komunizam ne pripada duhu dana┼ínjeg vremena. Ali probati ne┼íto sli─Źno sa nekom varijantom "islamske dr┼żave", koja pripada duhu dana┼ínjeg vremena, i eto te s kartom u Gvantanamo u jednom pravcu.

Objavio/la tramvajsexualac prije 1 godinu 4 mjeseca #

Upišite komentar:

Vaš username:

Upišite komentar:

Unesite šifru sa slike lijevo: