Blogovi Postovi Blogeri Galerije Video
 

Nerazlikovanje afrikatskih parova [color=blue]č[/color]/[color=blue]ć[/color] i [color=blue]dž[/color]/[color=blue]đ[/color] 1/2

post objavio/la bosnian4dummies prije 10 godina 8 mjeseci na blogu Bosanski jezik

Komentari na post

 

svaka cast za ideju i realizaciju bloga. Steta sto je previse slova a premalo slika za ukus danasnjih nas :)

Objavio/la andrey prije 10 godina 8 mjeseci #

Obzirom da je ovo moja najveća gramatička boljka, željno isčekujem nastavak!

Objavio/la mirnesa prije 10 godina 8 mjeseci #

MENI JE NAJMRZI PREDMET BOSANSKI JER JE TAKO DOSADNO NA CASU,DA MORAM SVAKI PUT ZASPATI PA SAM ZATO 6 PUTA ZAPISANA.SUPER T JE BLOG ALI PREDMET IZ BOSANSKOG NIJE ZA MENE!!!KISSSSSSSSSSSSSS

Objavio/la DIN@ prije 10 godina 8 mjeseci #

Prvo bih želio pozdraviti postojanje ovog bloga jer sam prvi put tu. Također mi je drago da je baš ova tema dospjela na blog jer u našem govornom jeziku se ova dva afrikatska para č-ć, dž-đ doista ne razlikuju.
Ovaj prikaz prof. Jahića ne sadrži sistemsko-jezičku pozadinu ove pojave, znači prof. Jahić objašnjava situaciju na terenu, ali ne ulazi u srž problema. On nam daje samo sociolingvističko objašnjenje koje je opet samo djelomično tačno jer postoje i bosanski Srbi i Hrvati koji u svojim idiolektima (ličnim govorima) ne razlikuju ove afrikatske parove.

Najjednostavnije lingvističko objašnjenje: Postojala su nekad u bosanskom jeziku četiri afrikatska para č-ć, dž-đ, š-s', ž-z'. Glasovi s' i z' (ove oznake sam izmislio sad ja jer nemam pri ruci fonetski pravopis) su bile istog kvaliteta kao i ć i đ, znači "mekani", odnosno palato-alveolarni. U većini štokavskih dijalekata se potrala razlika između š-s', ž-z' (kod starijih ljudi se razlika mogla čuti do unazad nekoliko generacija > "pašaluk" i "pas'aluk" (danas mi kažemo "pasjaluk") je jedan primjer...). Time je narušena fonološka struktura afrikatskih parova i kako sve u jeziku ide analogijom i ima neku strukturalnu zakonitost, slijedilo je i potiranje razlike između č-ć i dž-đ. Standardni jezik to nije uvažio jer mnogi dijalekti su tu razliku zadržali. Međutim, č-ć i dž-đ jako teško u današnjem standardnom jeziku ispunjavaju kriterije samostalnih fonema jer su minimalni parovi kojima dokazujemo status fonema u njihovom slučaju rijetki, u govornom jeziku se gotovo ne upotrebljavaju, barem ne u BiH. "đak-džak" ili "spavačica-spavaćica" su u današnjoj jezičkoj praksi teško održivi jer "džak" ne kaže u Bosni niko, svi kažu "vreća". Slično je i sa ženom koja spava, slabo če ko reći "spavačica".

Eto, toliko od mene za ovaj prvi put, nadam se da sam mogao konstruktivno doprinijeti ovoj raspravi. Pozdrav!

Objavio/la metastasio prije 10 godina 8 mjeseci #

A: Nema od samih slika hajra. Hvala na podršci!
M: Vidim da si konsekventna u primjeni naše tastature. Bit će od tebe nešto ;)
D: Primio znanju!
M: Prvo ti mnogo hvala!
Prikaz dr. Jahića nije još završen. Ja to prekucavam iz pomenute knjige kada ulovim vremena. Bit će i u nastavku ovog objašnjenja riječi o pozadini i srži problema (ukoliko je problem?).
Ti si ga (odnosno mene) preduhitrio i ušao još mnogo dublje u temu. Bilo bi mi drago kada bi nam poslao izvor ovog objašnjenja.
Nadam se da ćeš se i ubuduće javljati!

[roque]

Objavio/la bosnian4dummies prije 10 godina 8 mjeseci #

Hvala na komentaru, pokušaću ponekad pogledati šta ima na ovom blogu. Tek sad vidjeh da mi se kod prethodnog komentara "potkrala" jedna greška kod pisanja č-ć, a sve zbog toga što imam njemačku tastaturu pa ne vidim kad tačno "udarim" č, a kad ć...

Izvor moje tvrdnje je knjiga Midhata Riđanovića "Jezik i njegova struktura", koja je napisana slijedeći strukturalističku lingvističku školu, pod čijim je utjecajem i sam Riđanović. Mislim da je u ovom slučaju sasvim prihvatljivo objašnjenje jer se ovim putem glasovne promjene mogu sasvim dobro objasniti.

A što se tiče tvog pitanja, da li je ovo problem, mislim da i nije. I mislim da naši ljudi u govornom jeziku nemaju potrebu da razlikuju ove afrikatske parove pa se i ne bi trebali truditi. Izuzeti su naravno profesori maternjeg jezika u školama i spikeri na radiju i televiziji koji po načelima norme i kulture jezika su jezički autoriteti u jednoj zajednici. Kod nas nažalost (skoro) svi spikeri danas ne razlikuju ove afrikatske parove u govoru.

Objavio/la metastasio prije 10 godina 8 mjeseci #

haj napiši nešto o reformi latinice....da te iskoristim :))))))))

Objavio/la neurotik prije 10 godina 8 mjeseci #

Molba: Ako neko od vas moze da napise post o tome kako je isla transformacija rijeci Bosnjak iz rijeci Bosna i rijeci Bosanac takodjer iz rijeci Bosna. Naime, pravilan oblik je Bosnjak, jer je slijed ovakav otprilike: Bosna + ak dobijemo Bosnak -> Bošnak->Bošnjak (nisam siguran sad da li se prvo s pretvori u š kada se nađe ispred n ili se prvo formira nj, a nakon toga š, to vi pojasnite kako se to zove jednačenje suglasnika itd.). Što se tiče Bosanac, to je nastalo od Bosna + ac, pa je trebalo stajati Bosnac, ali je to izvrnuto dodavanjem slova a između "s" i "n" tj. Bosnac->Bosanac. Volio bih da vi to stručno napišete jer mnogi ljudi ne znaju da je Bošnjak pravilan oblik (od 15. vijeka, a do 15. se koristio Bošnjanin), a da se Bosnac pojavio tek u 20. vijeku. Dakle, samo napišite kako je tekla transforimacija, nadam se da nisam previše peglativan :)

Objavio/la T007 prije 10 godina 8 mjeseci #

blog vam je zaista super.
sam me zanima kako se pise neznajući i neshvacajuci,sastavljeno sa rječicom ne ili rastavljeno.molim vas odgovorite mi.CAO!!!!!!!!

Objavio/la Gost_9338 prije 10 godina 8 mjeseci #

gost 9338: pise se odvojeno.

Objavio/la iluzija prije 10 godina 8 mjeseci #

Upišite komentar:

Vaš username:

Upišite komentar:

Unesite šifru sa slike lijevo: