Blogovi Postovi Blogeri Galerije Video
 

Kratke by Vasionka [3]

post objavio/la vasionka prije 19 dana 8 sati na blogu ∇a§IONia

Komentari na post

 

Aahahahaha malu milijardu Nobelovih nagrada ♡
Ne znam je li do naučnika ili do razglasnika, kome se više žuri, ali eto skoro da se ne može ni radovati novim vijestima, ako je čovjek imalo upućen... eno i Riemannovu hipotezu su razbili toliko puta, da je problem postao komedija i brucosima s pmf-a.

Objavio/la setnosiva prije 19 dana #

Zadnji pasus apsolutno predivan, zasuzio mi je oči. Mene uvijek strah tako generalizirati, ali i uvijek mi lakne kad neko drugi ima hrabrosti

Objavio/la setnosiva prije 19 dana #

zadnji pasus:
da li je inteligencija preduvjet za dobrotu u ljudima :)

Objavio/la graciasalavida prije 18 dana 22 sata #

Pametan radi koliko može, a budala folira da radi

Objavio/la tajniagent prije 18 dana 21 sat #

Tesko je uopstavati inteligenciju.
Poznajem ljude koji bez problema rjesavaju matematicko- logicke probleme ili govore tecno vise jezika, koji s druge strane ne posjeduju sposobnost empatije, razumijevanja osjecaja i unutarnjih stanja drugih, ljudi koji su tendenciozno narcisoidni, nepouzdani i bez integriteta itd.
Sta je dobrota?

Objavio/la emsal prije 18 dana 21 sat #

da li je inteligencija preduvjet za dobrotu u ljudima :) (2)

Objavio/la Silence_ prije 18 dana 21 sat #

Setnosiva, mnogo mi je drago što si ovdje <3
Rješenje dileme trebalo bi biti jednostavno: Verifikaciju revolucionarnog naučnog otkrića zaslužuje samo veoma značajan proboj, takav da preispituje validnost uvriježenih naučnih zakona ili onaj koji otvara perspektivu za izvođenje zakona slijedom potpuno nove grane.
Zaista je teško upratiti posljedično najvažnija otkrića u posljednjih 20-ak godina, bar meni. Možda zato što se značajnim naučnim probojima naziva i ono čija primjena, pošteno govoreći, doseže dotle da precizira proceduru pomoćne tehnike prilikom provođenja eksperimenata. U posljednje vrijeme mi je zanimljiva mogućnost naučne i komercijalne upotrebe superračunara po kvantnom principu 0-nije, 1-jeste, 01-i nije i jeste istovremeno, te način urušavanja (vezivanja) energije partikule o kojoj je riječ u tekstu za partikulu karbonske osnove koja je 200 puta manje mase bez obzira na prisutnu partikulu identične karbonske osnove, ali 200 puta veće mase.
Što se tiče generaliziranja u zadnjem pasusu, zar se zaista zaokruženom inteligencijom može smatrati niz razvijenih sposobnosti koji ne obuhvataju sposobnost empatije i etike?

Gracija, nije, nego je obrnuto. Nema istinske inteligencije bez dobrote; dobrote na kojoj se aktivno radi, koja se razvija. Zar je inteligentan pojedinac koji se, npr., nije u stanju izboriti sa porivom zavisti, ma koliko da mu je inteligencija zamamna u drugim oblastima - muzička ili prostorno-orijentaciona ili matematička inteligencija?

Slažem se Emsal, postoji više vrsta inteligencije. Meni, npr., najviše paše Gardnerova teorija višestruke inteligencije. Tu, među ostalima, postoje i intrapersonalna (okrenutost ka sebi) i interpersonalna (okrenutost ka drugima) inteligencija. Na kojem su nivou ove inteligencije i da li je ukupan razvoj iole uravnotežen ako izostaje aktivan razvoj empatije i etike? Kakvi su vrijednosni sudovi, koliko je izvođenje zaključaka validno, kolika je mogućnost da pojavno ponašanje uopšte bude lišeno veoma brze detekcije oholosti ili narcizma ili zavisti i sličnih poriva na čijoj kontroli i suzbijanju je potrebno aktivno, svakodnevno raditi?

Objavio/la vasionka prije 18 dana 20 sati #

Haha, armagedon sa asketom i hedonistom je šega!

Za zadnji pasus, ja ne znam baš koliko se slažem... Al nadan se da si u pravu.

Objavio/la Vrtlog_ prije 18 dana 19 sati #

Pa dobro si rekla, pametan čovjek ne radi zločin.

Objavio/la SenoritaBandida prije 18 dana 17 sati #

Jarčice, dijalektički metod ponekad ne pali, a ponekad pali. Zavisi šta je motiv njegove primjene :-)

Možda je šega, al' kontam da je istinit, Vrtlože?
Um - da li je slobodan bez dobrote?

Ostala sam dužna Emsal, "Šta je dobrota?".
Zaista, šta je dobrota? Je li to ona izreka, parafraziram: Ne čini drugome što ne bi volio da drugi čini tebi?
Šta ako imamo pojedinca u duboko mizantropičnom stanju, stanju očaja, koji ne želi da ga uopšte ima u tom trenutku? On bi sebi naudio, oduzeo si život; da li je onda primjenjiva ova kauzalna definicija dobrote?
Po meni, nije.
Postoje pojave, univerzalne vrijednosti koje čovjek nije u stanju definisati bez emanacije božanskog znanja. Ljubav, npr., dobrota.. Bili ili ne bili pobornici kreacionizma, jedine definicije koje funkcionišu date su Božijom riječju. I, naravno, ni sa ljubavlju, ni sa dobrotom ne ide na način da krajnji cilj našeg odnosa spram sebe ili drugih - dobrobit, bude oslobođen kombinacije saosjećanja i etike (pravednosti). Ako je prisutno samo saosjećanje ili ono nadglašava pravednost, onda će biti narušena dobrobit nekoga trećeg. Ako je pravednost suha, bez saosjećanja, onda je to ledena strogost, koja također neće rezultirati dobrobiti.

Objavio/la vasionka prije 18 dana 16 sati #

Upišite komentar:

Komentarisanje ovog posta je dozvoljeno samo registrovanim korisnicima servisa Blogger.ba.