Blogovi Postovi Blogeri Galerije Video
 

Intelektualni ćurak u zemlji Bosni

post objavio/la vasionka prije 1 godinu 1 mjesec na blogu ∇a§IONia

Komentari na post

 

- zavisi od konteksta, odnosno pitanja. istina nije nužno tačan odgovor, kao što ni tačan odgovor nije nužno istina. univerzalna vrijednost i težina istine u odnosu na sve ono što nije potpuna istina je drugi par rukava.
- drugim riječima, istina je apsolutno objektivna, beskurpulozna i nepristrasna, dok tačno može da sadrži dio za kompenzaciju zbog, recimo, okolnosti? uzmimo u obzir da je tako. na primjer, jedan od (kontroverznih) Osbornovih zaključaka, utemeljen na empirijskim dokazima, je to da generalna populacija crnaca ima relativno niži IQ nego generalna populacija bijelaca. pomenuto je istina, kao što je i tačno. no, da li je ispravno (etično) ograničiti osnovno ljudsko pravo na reprodukciju? očit odgovor je - ne. ako još više zaglibimo u etiku, da li bi bilo etično ikako sprovoditi eksperiment poput Osbornovog? ako je odgovor ne, onda se nauka i sloboda mišljenja ograničavaju, što otvara vrata cenzuri i ultimativno jeste etično (politički korektno?), no nije ispravno jer je politički nekorektno. ako je odgovor da, onda taj odgovor predstavlja oksimoron, jer sama premisa nije etična, dok jeste istinita i tačna. kroz ovaj vrlo jednostavni primjer bez eksternih se može primjetiti koliko je bitan kontekst i potencijalni eksterni faktori. još kada bismo, recimo, uzeli u obzir stopu kriminala generalne populacije crnaca u odnosu na generalnu populaciju bijelaca, situacija bi se još više zakomplikovala. šta je u tom slučaju istinito i/ili tačno? koliko politička korektnost ima upliva u to šta je (posebno danas) istinito i/ili tačno?
- ako 'dobro' predstavlja dobro iz viđenja pojedinca, onda 'dobro' je u redu za navedenog pojedinca, dok postoji šansa da bude potencijalno loše za sve ostale. na pitanje da li se dobro može krojiti za potrebe humanog. može, no treba se onda odgovoriti na sljedeće: koliko je dobroga dobro, a koliko je lošega loše? da li je etično uraditi nešto ako više 'dobrog' ima nego 'lošeg'? ponovo, kontekst i eksterni faktori su u pitanju. dat ću si za pravo da kažem vrlo subjektivno, lično mišljenje - dobro predstavlja sve ono čini krajnji rezultat ne uključuje napredak nauštrb drugog pojedinca ili drugih. jednostavnije rečeno - ne čini drugom što ne želiš učiniti sebi. naravno, govorim o idealnom svijetu, no realnost je nešto drugačija. nisam u mogućnosti da se potpuno pridržavam onoga što mislim da je ispravno. sistem se može napraviti sa humanošću kao najvećim prioritetom, međutim, ništa ne garantuje da se sistem neće promijeniti do samih individua u sistemu.
- dobrim dijelom sam odgovorio u prethodnoj tezi. svijest je odlučujući faktor, jer svijest u ovom kontekstu zapravo predstavlja izbor da se uradi nešto što je univerzalno dobro, iako postoji opcija da se uradi i nešto što je univerzalno loše.
- smatram da je razvoj humanosti napredovao uz razvoj svijesti. što je generalna populacija postajala svjesnija bitnosti (međuzavisnosti) drugih jedinki i okoline, sama populacija ima interes za održavanjem sistema koji prioritiziraju generalno dobro svih individua.

izostanak ljudske intervencije bi bio poguban, jer izostanak ljudske intervencije se može izjednačiti sa izostankom svijesti. svaki ekstrem je dobar koliko je i loš, stoga, rješenje se krije u sredini. najteže je doći do sredine jer zahtijeva upravo što si pomenula - zrelost. no, ne bilo kakvu zrelost, dodao bih, onu zrelost što nije uslovljena samo kretanjem ka jednom smjeru vremenskog koontinuma. govorim o bivanju na pravom mjestu, u pravo vrijeme, gdje zlatna sredina može sintetizirati bitnost, nužnost, smisao i značenje univerzalno dobrog.

Objavio/la eryri prije 1 godinu 1 mjesec #

Koji je kontekst Osborne mjerio kada je uspostavljao međuodnos između stope kriminala kod ljudi evropskog i afričkog porijekla? Da li je, umjesto boje kože, kao odlučujući kontekst izabrao činjenicu da je neko, nekoć, uzeo najsnažnije primjerke muškaraca i žena sa siromašnog afričkog kontinenta, okovao ih u lance, prebacivao prekookeanskim brodovima, držao ih kao roblje vijekovima onemogućujući im da se obrazuju, uključujući i njihovu djecu, nakon čega ih se oslobodilo u totalnoj bijedi i kolektivnoj psihološkoj i identitetskoj utučenosti da "u svijetu jednakih šansi" napreduju i prosperiraju? Ne, Osborne je, u skladu sa najboljom školom engleske eugenike (čitaj: prvoklasnog rasizma od koga je i Treći rajh učio), kao najvažniju premisu izabrao boju kože. IQ? Svaki poluozbiljan čovjek danas zna da je ispostavljanje inteligencije u formi jednog broja najobičnija glupost, s obzirom na višestrukost njene pojavnosti (prema Gardneru, npr., definisano je sedam vrsta inteligencije).

Tačnim se neću baviti više, besmisleno je. Baviću se činjenicom, koja postaje istina samo ukoliko je uspostavljena na etici, toliko čovjek zasad može. A ta tužna potreba za superiornošću, zaista je tragična. Tragična i zlokobna.

Objavio/la vasionka prije 1 godinu 1 mjesec #

žao mi je što si stekla utisak da imalo odobravam smjer pomenutog razmišljanja. taj dio historije me interesovao duži period jer nisam mogao dokučiti razloge i logiku iza mržnje na osnovu boje kože.

svaki normalan pojedinac bi trebao biti potpuno svjestan da bilo koji tip podjele, bez izuzetka, vodi ka konfliktu. nije pitanje "hoće li?", već "kada?". ujedno, svaki iole ozbiljan pojedinac bi trebao vrlo dobro znati koliko politički instrumenti oblikuju javnu svijest i koliko im odgovara mentalitet "mi i oni". najsvježiji primjer je BLM pokret u USA. vrlo daleko je dogurao uz podršku ekstremne ljevice i cenzuru svega što ekstremnoj ljevici ne odgovara. apsurdno je da ljudi koji nemaju veze sa crncima daju si za pravo da budu uvrijeđeni u ime ljudi koji su zaista ugnjetavani. umjesto da se stavi fokus na bit socioekonomskog problema koji je uzeo maha krajem 80ih, početkom 90ih, najviše zbog zloupotrebe opijata, fokus se stavio na širenju mržnje i produbljivanje brazda podijeljenosti korištenjem socijalnih mreža. nekome očito ne odgovara složnost i život bez podjela, što je opet zadiranje u politiku, a u ovom slučaju i kazneno-popravni sistem u USA. no, to je već potpuno druga tema.

imam averziju o političkim diskusijama javno, koliko god bilo anonimno, tako da ću stati ovdje i nemam želju da nastavim dalje u ovom smjeru.

smatram da je zaključak krajnje jednostavan. istina ne smije biti iskrivljena u bilo kojem smislu, bila to i etika. istina je istina, sve ono što nije potpuna istina, nije istina. jedini način kako se suočiti sa, blago rečeno, odsustvom etike i morala, je kroz priznavanje potpune istine. kada svjesnost bude na tom nivou da su potpuna istina i objektivnost temelj na kojem se treba graditi, a ne iskrivljena istina i sebična subjektivnost, onda možemo pričati o jednakim šansama i prosperitetu.

Objavio/la eryri prije 1 godinu #

Ahahahaha :'D
Straha od nejedinstvenosti očito nikad dosta

Objavio/la setnosiva prije 1 godinu #

Eryri, nije riječ o "sticanju utiska", nego je riječ o manjkavosti Osbornovog naučnog metoda. Reagovala sam na "tačnost" koju je on uspostavio tim naučnim metodom, i to tako što je isključio najbitnije nepromjenjive i promjenjive, a ustanovio kao relevantnu najnebitniju moguću nepromjenjivu - boju kože. Takva "tačnost" je netačnost.
Što se tiče odlaska u apsolutnu krajnost BLM-a, apsolutno se slažem. Između blek prajda sa naglašenom isključivošću i ekstremizmom i vajt prajda, sa isto tako naglašenom isključivošću i ekstremizmom, razlike nema, osim što je ovaj potonji zabilježio impozantan arsenal zla i štete, s obzirom na duži period trajanja. Kidisanje svojom "vrijednošću", koja je, btw., apsolutno nezaslužena (prosto se rodimo s tom i tom bojom kože), na tuđu "manjkavost" (on nema tu i tu boju kože) zanimljiv je fenomen. Vojno snažni istrebljuju najslabije u situacijama kada im zapravo smetaju neki treći (najčešće ekvivalentne vojne snage), grupa zlostavlja drugačijeg pojedinca. Dakle, nije taj fenomen samo zbog "straha od drugačijeg, nepoznatog", nego i zbog naopake maksime da "jači kači", pa kad već može da zakači gdje može da zakači, daj da se to iskoristi.

Objavio/la vasionka prije 1 godinu #

I još nešto.. Šta ako smo i mi, svjesnosti, na neki način odlučujući za tu potpunu istinu, apsolutno objektivnu? Šta ako od masovnosti etike kojom se vodimo (ne samo ljudi, nego svjesnosti ukupno) zavisi potpuna istina, apsolutno objektivna? Ako većina ukupnih svjesnosti nema problem sa "jači kači", kao što Osborne nije imao problem sa zasnivanjem naučnog metoda na boji kože, kakva je ta potpuna istina, apsolutno objektivna? Šta ako nam, kao svjesnostima, perceptivne zamke nisu dodijeljene "eto, samo onako", šta ako interpretacija svijeta kojeg opažamo ujedno ovaploćuje i mijenja taj svijet, budi ga i čini stvarnim?

Otišla sam daleko, da, toliko daleko da upravo vršim sintezu etike, fizike i kosmogonije. Već viđeno, hah :-)

Objavio/la vasionka prije 1 godinu #

Setnosiva, imam zlatan groš i dala bih ga da skontam misao koju si iz ovoga izvukla :-)

Objavio/la vasionka prije 1 godinu #

Zvuči mi kao da je primarni uslov dostizanja titule Intelektualca - postavljanje antiteze, jer antitezu dominirajućem subjektu idejno "postavlja" samo onaj ko je postavi prvi (u slučaju da se diskurs, u filozofskom&ćurkovom smislu, svodi na raspravu) ostalo je preformulacija ili nadovezivanje, što u ovom dobu dovodi do brze smjene subjekta koji dominira, ili nikad ne bude precizno određen.
Odabir negacije sam od sebe je Sophie's choice (jer je afirmacija onog drugog, ono što si ti opisala), uništava sebe samog.

Biti intelektualac, meni prevedeno s njegovog, znači ponuditi nešto novo, novi svjetonazor možda, pa makar gazio svoj princip dok ga postavljaš.

Izvini što sam bila /štura/, izvini ako sam i sad. To je jedan od razloga zbog kojih te čitam, a ne pišem ti u zadnje vrijeme, jer uvijek se nađem tu u sitne sate kad mi je pero infinitezimalno brzo u odnosu na misao.

Objavio/la setnosiva prije 1 godinu #

Upišite komentar:

Vaš username:

Upišite komentar:

Unesite šifru sa slike lijevo: